Titova unuka: “Neki se i danas boje mrtve sjene mog djeda”

Saša Broz kritički se osvrnula na kulturnu politiku grada Zagreba, te najavila snimanje dokumentarca o Titu

http://www.express.hr/drustvo/titova-unuka-neki-se-i-danas-boje-mrtve-sjene-mog-djeda-605#

Titova unuka

Saša Broz

Titova unuka i nova, nestranačka predsjednica SDPova Savjeta za kulturu Saša Broz poteze desnice redovito komentira jedino na svom profilu na Facebooku, gdje oštro i lucidno reagira na optužbe u vezi s Josipom Brozom Titom, kao kad je čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko Tita nazvao zločincem.

No nerado daje političke intervjue i uvijek ističe da je politika zanima samo kroz djelatnost kojom se bavi. Zbog toga se za Express kritički osvrnula na kulturnu politiku Grada Zagreba te najavila da priprema film o Titu.

Na pitanje što ju je ponukalo da u suradnji s Nenadom Puhovskim i Factumom počne pripremati dokumentarac u kojem će biti koscenaristica, te hoće li to biti pogled na Tita kao državnika i političara, odgovorila je da je za sve kriv njezin prijatelj koji je godinama radio na tome da osvijesti nešto što je htjela, ali nije bila dovoljno hrabra.

“Postoji nešto što je mnogo više od moralne obveze, nešto što zna biti ‘uteg’ koji u određenom trenutku treba otpustiti. Želim napraviti film o svom djedu, a ne o političaru i državniku. Sve one rečenice, mjesta, događaje, ljude koji su njega i mene vezali na neki proustovski način utkat ćemo u film. To će biti moja posveta djedu”, otkriva Broz.

Naime, prijatelje je godinama zabavljala pričama iz djetinjstva i oni su joj već prije predlagali da napravi dokumentarac o Titu. Iako je svjesna da je medijima to jako zanimljivo, željela bi da ju se doživljava prije svega kroz njezin kazališni rad, a ne kroz njezino podrijetlo.

No počela je mijenjati mišljenje i zaključila da bi takav dokumentarac bio “njezin obračun s djetinjstvom” jer je imala privilegij upoznati Josipa Broza Tita onako kako ga nisu upoznali drugi ljudi – kao bekrajno dragu, duhovitu, šarmantnu i tolerantnu osobu, odnosno kao djeda kakvog se samo može poželjeti.

Kada je prošle godine čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko u Bilima pokraj Mostara izjavio kako je “tragedija što jugonostalgična aktualna vlast zataškava posljedice totalitarnog komunističkog režima te štiti djelo zločinca Josipa Broza Tita, odgovorila je na Facebooku:

“Ja ću glasati za to da se, kada se napokon Hrvati oslobode ukletog duha mog djeda, sve ulice i trgovi koji su imali njegovo ime preimenuju u Trg Tomislava Karamarka presvijetlog i plemenitog – Amen! P.S. … a ja ću se tada gola okupati u Manduševcu. Tomica – Volim te!”, poručila je Saša Broz.

Unuka Josipa Broza reagirala je kratkim kometarom i s nekoliko fotografija svog djeda sa svjetskim državnicima na svom profilu na Facebooku i u slučaju uklanjanja biste svog djeda s Pantovčaka što je bio jedan od prvih poteza nove predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Tom je prigodom zapisala da je “tragikomičan taj iracionalni strah od čovjeka koji je mrtav toliko dugo… Ne treba biti odviše pametan pa da znaš da je to odraz nečije nemoći, a ne snage…” te zaključila da “uz sve probleme koji postoje u zemlji najmanje je važno gdje stoji djedova bista i hoće li se neki trg ili ulica pisati njegovim imenom…..”.

Na kraju je zaključila da nam preostaje nada da će Hrvatska postati “jedna od najrazvijenijih i najbogatijih država Europe i svijeta – jednako brzo kao što je bista njezina djeda otišla s Pantovčaka”, što će “biti ipak malo teže”.

Zanimalo nas je kako objašnjava da je Tito s jedne strane izložen kritikama i osudi, a s druge sve više raste zanimanje za njega i za razdoblje socijalizma:

“Mislim da nema potrebe da djeda branim. Bili smo dio velike države koja je 35 godina imala mir i ugled u svijetu. Bila su nam, zahvaljujući djedu, otvorena vrata i zapada i istoka. Ljudi su imali posao, stanove, besplatno školovanje i zdravstvo. To su neoborive činjenice. Također je činjenica da smo se morali boriti za ulazak u EU. Koji smo mi to danas faktor u EU? Moj djed je sjedio za istim stolom kao i državnici najvećih svjetskih velesila, i to ravnopravno. Ako sve te činjenice uzmete u obzir kao i njegovu karizmu potpuno je jasno da se neki i danas boje i njegove mrtve sjene. Svakim svojim nepromišljenim potezom ili izjavom dižu mu cijenu i čine ga za njih – nedostižnim”, rekla je Saša Broz, ali naglasila je da su mnoge stvari danas u uporedbi s nekim drugim dobom promijenile.

“Kapitalizam je donio mnogo sjajnih mogućnosti, no upravo je to društveno uređenje otvorilo vrata dosad najvećoj pljački naše zemlje. Istina je da danas u Hrvatskoj, u kapitalizmu, premijeri, gradonačelnici i ostali visoki dužnosnici ravno sa svojih pozicija odlaze u zatvor. Pametnome dosta. Nadam se i iskreno vjerujem da je i u Hrvatskoj moguć socijalno osjetljiv kapitalizam, blagodati kojeg uživaju stanovnici skandinavskih zemalja”, poručila je.

Saša Broz, koja je prošle godine postala predsjednica SDP-ova Savjeta za kulturu i svojim je kritikama aktualne kulturne politike Grada Zagreba i posebno položaja kulturnih djelatnika već podigla prilično prašine.

Naime, apostrofirala je problem statusa djelatnika u kulturi, ističući da kulturnjak s istom stručnom spremom ima 3000 kuna nižu plaću od djelatnika u upravi, te je stoga apelirala da im se povisi plaća kako bi bili u jednakoj poziciji.

Na politički angažman u Savjetu odlučila se zato što joj je pružena prilika da izađe iz kruga umjetnika koji imaju ideje, znaju i žele, ali nemaju mogućnosti za njihovu realizaciju pa će joj taj angažman biti “fantastična prilika da se na konkretan način angažira i napravi nešto za kulturu Zagreba u kojem živi i koji obožava”.

Budući da iskreno vjeruje u socijaldemokraciju, kako je kazala, logičan izbor je bio SDP. Na pitanje što najviše zamjera aktualnoj kulturnoj politici Zagreba u trenutku kada je čelni čovjek kulture Zagreba pod istragom i kada se na razini grada razmišlja o velikim, kapitalnim projektima, poput adaptacije Paromlina i njegova pretvaranja u knjižnicu ili u Muzej filma, te o lociranju druge scene HNK-a u tvornici Gredelj, istaknula je problem lošeg statusa djelatnika u kulturi, te apelirala za depolitizaciju kulture i unificiranje uvjeta natječaja za ravnateljske pozicije u kulturnim institucijama.

Kada smo je pitali što vidi kao najveći problem u zemlji, Saša Broz je izdvojila nezaposlenost, korupciju, politizaciju, neučinkovitu ekonomsku politiku i nedovoljnu ravnopravnost spolova, te osvrnuvši se na njezinu posljednju predstavu “Postolar i vrag” naglasila da “danas mnogi ljudi u Hrvatskoj dijele sudbinu postolara Hinka”, koji je prodao dušu vragu.

“Danas metaforički prodajemo dušu banci s kojom potpisujemo ugovor i tako prodajemo dušu ‘vragu’. U svijetu gdje dolazi do erozije temeljnih obiteljskih vrijednosti pod imperativom konzumerizma i materijalnog treba znati odabrati ‘vražju’ ili onu drugu stranu”, objasnila je redateljica.

Budući da je, kao predsjednica Savjeta za kulturu SDP-a, kritizirala kašnjenje Strategije kulturnog i kreativnog razvitka Zagreba 2015. – 2022., zanimalo nas je kako komentira činjenicu da je tako važan dokument radila nepoznata varaždinska agencija, zbog čega ne čudi što je Strategija proglašena lošom, manjkavom, s nizom propusta.

“Neshvatljivo je da je motiv za brzopoteznu kulturnu strategiju Grada Zagreba bila činjenica da je to jedan od osnovnih uvjeta za prijavu kandidature Zagreba za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine”, istaknula je Saša Broz, objasnivši da je struktura te studije izvedena upravo s te pozicije “s mnogo načelnog larpurlartizma, nabacivanja šablonama o razvoju i afirmaciji nezavisne i tzv. inovativne prakse.

Također se složila da je jedan od velikih propusta taj što se za izradu strategije angažirala nepoznata agencija, a da pritom nije na adekvatan način bila uključena struka.

“Vrlo površno je rezimirano stanje u institucijama što se vidi iz nesrazmjera količine prostora koji je posvećen tematici institucija grada Zagreba. Institucije u kulturi čine temelj kulture Zagreba i bez jasnog plana njihova kadrovskog, financijskog i programskog funcioniranja niti nadgradnja, odnosno, razvoj nezavisne kulturne scene nije cjelovit. Nisam našla konkretne programe koji bi bili inovativni i razvojni. Svrha ove kulturne strategije isključivo je formalne prirode”, kazala je.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s