JAMIMANIJA

Senad Sprečić 1

Napisao: Senad Sprečić

Danas, malo naučnika izučava ovu opasnu bolest, koja se uvukla u sve pore društva. Jamimanija nije isto što i kleptomanija, mada ima sličnosti. Dok se „kleptomania“ definiše kao „poremećaj kontrole nagona“, jamimanija se može definisati kao sociološko-patološki poremećaj. Oboljeli su nesposobni suzdržati se od poriva za krađom. Prilikom krađe raste osjećaj napetosti, a nakon obavljenog djela bez posljedica dolazi do osjećaja zadovoljstva.

Uzroci poremećaja su obično neodgovarajući porodični i društveni odnosi, nisko samopoštovanje, poremećene vrijednosti etike društvenog i vjerskog obrazovanja, patološki poremećaji, genetsko naslijeddje i seksualno nezadovoljstvo. Dok se, kod kleptomana, nagon javlja naglo i nakon krađe praćen je protivrječnim osjećajima zadovoljstva i krivice, te želje da se ukradeno vrati, kod jamimana nagon je uzrokovan patološkim motivima, i želja da se uradeno vrati nikad se ne javlja. Naprotiv, kod jamimana, ne postoje protivrječni osjećaji zadovoljstva i krivice, nego je posebno naglašen osjećaj ponosa, prenaglašen osjećaj samoveličine. Kleptomanija se razlikuje od jamimanije i krađe utoliko što osoba koja krade ne radi to iz koristoljublja i što je roba male novčane vrijednosti, koja kleptomanu često ne treba. Za razliku od jamimana i profesionalnih kradljivaca, kleptomani uvijek djeluju samostalno, bez predumišljaja. Jamimanija je striktno naglašena koristoljubljem, i ispoljava se u širokom spektru: od novčane do naučnih i umjetničkih vrijednosti.

Poremećaj počinje obično tijekom puberteta i traje do kasne adolescencije, a u nekim slučajevima i cijeli život. Dok je za kleptomaniju konstatovano da je češća u žena nego kod muškaraca, jamimanija je podjednako izražena i zastupljena kod oba pola. Psiholozi smatraju da je kleptomanija dio opsesivno-kompulzivnog poremećaja (40-60% slučajeva), poremećaja raspoloženja, vrsta ovisnosti, povezana s paranoidnim i šizoidnim ponašanjem ili graničnim poremećajem ličnosti, dok jamimaniju karakteriše patološki nagon koristoljublja, moći i u krajnjoj istanci vlasti u specifičnim poremećenim društvenim odnosima: odsustvo pravne države, korumpiranost sudstva i državnih organa, anarhija, poremećene društvene etičke vrijednosti, klasna borba.

Kleptomaniju je moguće liječiti psihoterapijom za kontrolu nagona. Provodi se kognitivno-bihevioralna terapija u smislu učenja novih modela ponašanja. Lijekovi koji se primjenjuju su stabilizatori raspoloženja, inhibitori serotonina i antagonisti opioida. Specifičan lijek za kleptomaniju je naltrexon. U slučajevima depresije prepisuju se antidepresivi. Vrlo je važna porodična terapija, a u novije vrijeme se organiziraju i grupne terapije po uzoru na anonimne alkoholičare.

Jamimaniju je mnogo teže liječiti i obuhvata sistemske široke društvene i pravne aktivnosti. Specifičan lijek za jamimaniju je bajbokan, u narodu poznat kao „ćuza“, KP dom, zatvor. Ovaj lijek nema preventivna dejstva na potecijalne nove pacijente, bez oduzimanja jamimanijom stečenih koristi. Zbog toga je sistemsko liječenje nužna metoda, i uveliko ovisi o pravovremenom prepoznavanju i kvalitetnom dijagnosticiranju bolesti.

U Bosanskom društvu, jamimanija je izuzetno raširena bolest i obuhvata sve kategorije i profesije. Bez obzira na epidemiološke razmjere ove bolesti, dio društva koji nije zahvaćen ovom karakterističnom i društveno opasnom bolešću, nema, bar u ovom trenutku dovoljno želje da se suprostavi ovoj bolesti. Depresivno stanje, teško se prevazilazi usljed nedostatka svijesti o opasnosti i jedinstvenog idejnog rješenja izlaza iz postojećeg stanja. Terapija zvana „ trpi i šuti“, iako daje poražavajuće rezultate, još uvijek je najprihvatljiviji odgovor depresivnih gradjana.

Da li će glad i borba za goli životni opstanak ubrzati promjenu terapije, novim revolucionarnijim terapijskim metodama, teško je predvidjeti. Jedino, što sa sigurnošću, može se tvrditi, jeste da je ovakvo stanje neodrživo.Opstati ili nestati, pitanje na koje mora odgovoriti svaki gradjanin pojedinačno za sebe, sigurno će uticati i na vrstu terapije. U išćekivanju rezultata odgovora na naprijed navedeno pitanje, sevdahom se nadopunjuje neizvjesnost.

Haj,

Imal’ jada k’o kad akšam pada,

Kad se gladni skupe na sokaku,

Dok im kvrče crijeva u stomaku.

Svadjaju se, brane svoju stranku,

I lidere meću na mindere,

Nije bitno, ko koliko dere,

Al’ je bitno da je naše vjere,

Bolje da su i neznani stranci,

Sam’ nek’ nisu pošteni Bosanci.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s