Thomas Piketty
Thomas Piketty

Ispunjava se proročanstvo francuskog ekonomiste: Srednja klasa pred istrebljenjem. 

“Prema novom izvještaju, najbogatijih jedan posto su dobili prava na gotovo polovicu svjetske imovine. Mislite da je to kraj priče? Razmislite još jednom. To je tek početak”

http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/ispunjava-se-prorocanstvo-francuskog-ekonomiste-srednja-klasa-pred-istrebljenjem

 

“Godišnji izvještaj o svjetskom bogatstvu” kojeg je objavio investicijski div Credit Suisse, analizira šokantni trend rastuće nejednakosti bogatstva širom svijeta. Ono što su istraživači otkrili je da se od 2008. godine globalno bogatstvo povećava, te da lično bogatstvo dostiže najveću stopu rasta ikada zabilježenu, u najvećoj mjeri potaknutom snažnim tržištima kapitala. Ali, koristi od tog rasta uveliko su kanalisani prema onima koji su već pritoka. Dok se radnici u restoranima u Americi bore za platu od 10 dolara na sat, oni koji su uložili u dionice gledaju kako im se bogatstvo povećava bez podizanja prsta. Tako to ide u svijetu.

r>g

Donja polovica ljudi na svijetu danas posjeduje manje od 1 posto ukupnog bogatstva, i bore se da zadrže taj beznačajni dio. S druge strane, najbogatijih 10 posto su nakupili nevjerovatnih 87 posto globalne imovine. Sami vrh ove ljestvice ima 48,2 posto svjetskog bogatstva. Za sada.

Jedna od zastrašujućih stvari kod bogatstva superbogatih je ono što je francuski ekonomista Thomas Piketty istakao u svom bestseleru, “Kapital u 21. stoljeću”. Jednom kad dobiju veliki komad bogatstva, njihov udio će biti veći, čak i ako samo sjede po strani i ne rade apsolutno ništa. Piketty sažima ovu ekonomsku stvarnost jednostavnom i užasavajućom formulom: r>g.

U osnovi to znači da, kada je stopa povrata bogatstva veća od ukupne stope rasta ekonomije, što je kroz historiju skoro uvijek bio slučaj, bogati će neminovno postajati bogatiji, a siromašni siromašniji, osim ako ne postoji neka vrsta intervencije, poput većeg poreza na bogatstvo, na primjer. Ako je r manje od g, imovina super-bogatih će erodirati, ali ako je r veće od g, na kraju ćemo dobiti eksploziju divovskih naslijeđenih bogatstava i dinastija.

Trenutno se ovo dešava: ako pogledate Forbesovu listu najbogatijih ljudi u Americi, tamo se može uočiti mnogo više naslijeđenog bogatstva u samom vrhu nego prije desetak godina. Pri tome, u današnjih top 10 više je članova porodice Walton nego poduzetnika kao što su Bill Gates ili Mark Zuckerberg. Ovi ljudi zapravo nisu ništa napravili značajno za čovječanstvo, no njihov uticaj na materijalni način ipak oblikuje naš politički horizont.

Postojali su momenti u historiji kada stvari nisu bile postavljene na ovaj način. Tokom postratnog perioda, nejednakost je bila suzbijana jer su vlade nastojale da se bogatsvo ne akumulira na tako alarmantan način i to visokim porezima na njihove posjede. Istovremeno su napravili regulacije pomoću kojih bi popravili prihode za one koji nisu tako dobrostojeći i da bi im dozvolili da imaju barem neku osnovnu sigurnost. No to je istorijski izuzetak.

Većinu vremena, ova vrsta intervencije nije postojala tako da su bogati nastavljali da akumuliraju svoje bogatstvo ali i moć, sve dok se ne bi desila ili revolucija ili neka vrsta katastrofe kao što je rat koji bi prodrmao stvari iz temelja.

Kao što kaže izvještaj Credit Suissea:

Ubrzana vožnja u rikverc

“Nejednakost u bogatstvu je bila priustna tokom cjelokupne ljudske historije, s tim da je vlasništvo često bilo izjednačeno sa  posjedovanjem zemlje, a bogatstvo sa naslijeđem ili osvajačkim pohodima radije nego sa talentom i radom. U svakom slučaju, spoj nekoliko faktora je rezultirao time da na scenu stupi nejednakost, u čemu je nastupilo novo doba 20. vijeka u zemljama sa visokim prihodima.”

Upravo tako. Mi smo na ubrzanoj vožnji u rikverc u dane Downtown Abbey. Piketty upozorava da smo u ranoj fazi povratka u period masivne nejednakosti, kao što je to bio slučaj sa 19-vjekovnom Engleskom ili 18-vjekovnom Evropom, gdje su vladale velike bogate dinastije a narod se borio za ostatke.

No ono što statistike i formule ne pokazuju jeste određena vrsta ljudske patnje koja je rezultat ove vrste ekstremne  nejednakosti. Dok se svjetska elita vozika po svijetu u privatnim avionima i iz svojih ograđenih dvoraca prati rast svojih dionica na kompjuterima, donja polovina je budna i po noći u pokušaju da dokuči kako da plati lijekove za bolesno dijete.

Stvari koje životu daju dignitet i smisao, kao što je kvalitetno obrazovanje, pristojan posao i sigurnost spoznaje da imate krov na glavom i ljekara koji će se brinuti za vas ako se razbolite, sve su više izvan domašaja. Anksioznost nikad ne popušta jer vas jedan nepredviđen udarac može baciti u siromaštvo, a kad ste jednom tamo, ogromnu količinu vremena često potrošite, i to najčešće bezuspješno, kako se odatle izvući.

No i gore na vrhu postoji određen stepen anksioznosti. Na naslovnoj stranici konzervativnog američkog magazina Spectator, karikatura pokazuje rulju koja juri za debelom mačkom sa monoklom i želi je staviti na giljotinu. – a što je scena koja priziva Vladavinu terora tokom Francuske revolucije. Podnaslov kaže: Novi klasni rat: Intelektualni zaklon za konfiskacijom Thomasa Pikettyja. U priči pod slikom, James Pierson upozorava na revoluciju i rastuću klasu ljudi koji pate i koji žele da kazne bogate te da im oduzmu njihove igračke.

To je jedan od pristupa temi. Drugi bi bio priznavanje da je nejednakost ektremno destabilizirajući i opasan faktor i da su nenasilne intervencije moguće, kao što smo vidjeli u Americi tokom Novog ugovora. Stvari poput velikih poreznih reformi, sindikata, regulacija, promjena u korporativnoj upravi i plaćama direktora, obrazovanju koje je ekonomski prihvatljivo, programima zaposlenja, ekspanzijom društvene skrbi i jedinstvenog zdravstvenog osiguranja mogu situaciju značajno da promijene.

Ili bi stvari prosto mogli da izvedemo na starinski način tj. da čekamo ekonomsku katastrofu veću od one koja se desila 2007. U tom slučaju, vežite pojaseve jer bi vožnja mogla da bude burna.

Izvor: Salon.com

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s