atif_kujundzic_200

Atif Kujundžić, književnik     

 

* * *

Logo

Atif Kujundžić, književnik. 75 300 Lukavac. Ulica Patriotske lige, broj: 4/1.

Telefon: +387 61 734 977, +387 35 570 180.

E-mail: kujundzic@gmail.com

_________  BOSNA i HERCEGOVINA   _________

* * *

DRŽAVA BiH GOMILA PROBLEME

i

NACIONALNE MANJINE

* * *

GORAN BREGOVIĆ SA ROMIMA I ESTRADNIM ZVIJEZDAMA

NA KONCERTU U SARAJEVU

* * *

Gdje ima Roma, pa makar i u Sarajevu, uvijek ima svirke i pjesme. To je takav narod kaže i Goran Bregović. Romi sviraju i pjevaju oduvijek. U svirci i pjesmi oblikuju svoju beskrajnu i pregolemu tugu zbog svoga nomadskog života i vječne želje za otvorenim putovima ovozemaljskim do kraja svijeta. Odavno je kako su baš takvi došli i na ove prostore. Po svojoj želji ostali ili produžili. Nije se niko protivio da ostanu. Nije niko žalio što su odlaze. Nikad nikoga nije naročito bila briga za njih. Ali, pouzdano, ni njih za nekoga.

Zajedno sa tatarskim hordama u galopu i Džingis Kanom na čelu, Romi su oko 1240. godine npr., došli u Hrvatsku. Sa svojim čergama i vještinama, samostalno, putovima Gospodnjim, pouzdano i ranije. Kolski točak njihovih čergarskih kola, osnovni je romski simbol i na njihovoj zastavi. To je, ustvari, njihov rezervni točak za zlo i svetinju. Produžili su diljem europskog prostranstva. Uvijek kao svirači, pjevači, igrači, kovači, potkivači konja, karata čitači, uvijek spremni pomoći i uslužiti, zapjevati i razvedriti.

Uvijek i svugdje su manjina kao i dan danas. Niko se ne dosjeti da za njih ustvrdi kako su kozmopoliti od rođenja prema tradiciji svoga življenja. To bi značilo i da su ubijeđeni kozmopoliti makar malo cigani, što ne mora biti netačno. Osjećaju se kao u svojoj kući gdje god da dođu prolazeći između zemlje i neba. Gitani, Kalderaši i Manusi, procjenjuje se kako ih ima oko 12.000.000 dvanaest milijuna. Sljedbenici su kršćanstva – katoličanstva, islama, hrišćanstva – pravoslavlja, ali i drugih vjera. Nomadski narod koji je odavno krenuo iz sjevero-zapadne Indije.

Romi su apatridi. Narod bez domovine. Mudraci kažu kako je riječ o njihovoj zloj sreći jer su iskovali kline kojima je Isus Krist prikovan na raspeću /jer su po nekoj priči Romi porijeklom iz Egipta, pa tako Firauni ili faraonov narod što je prevedemo kao Cigani/. U vrijeme Kristova raspeća našli su se u Jeruzalemu kao kovači. U najmanju ruku to znači kako su tamo bili i ranije, prije Kristovog rođenja. Makar su Isusa raspeli i na križ prikovali legionari Poncija Pilata /Prefekta rimske provincije Judeje/ i razularena zlurada rulja na Golgoti, kriva je romska manjina.

Ali jeste, trebali su im i klini. Ne odriču tu stvar ni Romi. Međutim, ovo je samo dokazom da se manjinama i slabima i sirotinji, može zalijepiti svaka moguća i nemoguća etiketa koja će se dugo i dobro držati. U ovom primjeru duže od 2.000 godina.

Skromni su i rijetki istraživački poduhvati o Romima, njihovom porijeklu i povijesti, nerijetko su  dovršavani površno i popularno, simplifikacijama u prostoru romske priče i njihove naslijeđene mitologije. Niko nije naročito i pouzdano istražio njihovo porijeklo, niti evidentirao ili istražio njihovo brutalno  istrebljivanje. U Francuskoj od Srednjeg vijeka. U Njemačkoj od dolaska Hitlera. U Srbiji od pojave četništva. Osim sami o sebi, niko nikad nije brinuo o njima i njihovim manjinskim ljudskim pravima.

A ko bi to još mogao brinuti o ljudskim pravima manjina u nas?! Niti nas to, osim formalno, osobito brine. Čak i na izborima riječ je samo o jednoj od manjina. U tom smislu ravnopravni su sa drugim manjinama u nas, mada to ne znači bogzna što. U Bosni i Hercegovini Romi su oduvijek bili Cigani. Tuzlanskog vijećnika Mujića danas, kad je došao do ostvarenja prava osim da bira i da bude izabran, svako malo neko pretuče bez posljedica i odgovornosti po sebe. Zato što je Rom. U Beogradu svako malo, ubiju jednog, dva ili tri Roma /makar i dječaka/ na ulici, kao dva na putu. Kao što ubijaju pse u Bosni i Hercegovini. Ni Romi se ne sikiraju puno zbog toga ili presude iz Strazbura. Tek zapjevaju Ko to tamo peva ili Đelem, đelem

U minulom ratu najveći broj Roma bio je zajedno sa drugim narodima u Armiji BiH. Nisu imali svoju i separiranu vojnu jedinicu. Zato smo dobili cigansku državu i obespravljene manjine u vidu boraca Armije Bosne i Hercegovine koji imaju 100% istu poziciju kao i Romi.

Većinom su se nacionalno opredijelili kao Bošnjaci. Gdje – gdje još ne dopuštaju asimiliranje, mada se drže uz većinske narode. Znaju romski jezik, čuvaju običaje za koje drže kako su tradicionalni samo u Roma. Sve češće su školovani i vrijedni. Žive uredno, makar u samo za njih predviđenom prostoru /Unaprijed separirani od konstitutivnih naroda!/, ali sve češće u pristojnim kućama koje su sami izgradili, ili stanovima koje su dobili u poduzećima u kojima rade.

Svejedno, crvena nit podjele na rasnoj osnovi, uvijek je vidljiva i upozoravajuća iz svih pozicija. Unatoč tome što je ugledni estradni umjetnik Muharem Serbezovski preveo Kur'an na romski jezik.

Etc.

Bosna i Hercegovina ne zna s koliko su odobravanja od drugih naroda i s koliko odgovornosti i dostojanstva odavno živjeli i radili Romi, npr. u Vojvodini, čak i u vojvođanskim selima i širom Republike Srbije. U Makedoniji i Hrvatskoj. Nisu imali mira i puno sreće u Sloveniji nakon njezine disolucije iz ex-YU, jer su fašizirani Slovenci izgubili orijentaciju u svome kulturalnom uzdignuću, a kako bi ponizili Rome i Bosance. Tako su ponizili sebe. Tu je i počelo to sa Bosancima, kako bi se nastavilo u Bosni i Hercegovini.

Možemo registrirati kako se napinjanjem nacionalističkog prkna – jačanjem nacionalizama i fašizacijom većinskih naroda – plete crna kapa, ne samo manjinama, nego i većinama. Nacionalizam i fašizam su smrtonosne omče svojih nositelja makar to jadni i ne znaju. Šovene i fašiste možemo izjednačiti bez straha, da bi mogli i eventualno posljedično, pogriješiti.

U biti, ničija pogreška spram šovena i fašista ne može biti tako kardinalna kao njihova. Kao omča koju su sami namaknuli na svoj vrat. Kao i svome krvniku kukuljicu. Unaprijed.

Koliko je fašizirani nacionalizam nemilosrdan u separiranju svojih zamisli, najbolje ćemo vidjeti u rezultatima provedenog popisa stanovništva, koje uglavnom znamo unaprijed. Naspram jadnih konstitutivnih naroda pojavit će se nove, sada i statistički precizno izvedene i odmjerene manjine, uz tumačenja. Npr., etnička manjina pod imenom Bosanci.

O ovakvim fašističkim ispadima post festum, tj. kad se već dogode niko se ne pita i ne brine na svijetu. I Sudu u Strazburu to ide kilavo. Niti to uopće neko registrira i analizira osim fašiziranih šovena. Velika je stvar /makar to bilo i samo statisičko sranje i separiranje/ afirmirati novu narodnosnu manjinu! Aferim mandarinima!

Šta, ako je riječ i o manjini koja je nastala pukim, kranje osobnim nacionalnim opredjeljivanjem spram imena svoje Domovine, to je separirajuća izlučevina iz najbrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini! Ili je najbrojniji Narod sljedstveno nazivlju manjina izlučen upravo od majina! Fašizirani šoveni će to registrirati kao njihovu duboko intimnu zaslugu za čišćenje najbrojnijeg naroda od upitna svijeta! Što nije netačno u procesu stvaranja postojeće i nove etnije i što se zakonomjerno, dakle nužno događa kao stvar po sebi, mada je ovdje riječ o vrlo upitnom produciranju.

Druga nova i kao najmanje brojna populacija, možda će se, pojaviti pod imenom Hercegovci. Nema sparine kad smo kod manjine. Sparina je u konstitutivnim narodima. Što više manjina, to bolja je zavjetrina za konstitutivne narode i njihove kvazipolitičare.

* * *

Onda, iz nigdine dođe Goran Brgović. Odavno priznat u  muzičkoj umjetnosti. Poslovan čovjek. Poznat kompozitor i frontman kultne bh rok grupe Bijelo dugme, a potom i u filmskoj muzici. Posebno u radu s motivima romske glazbe koje u svojim aranžmanima i izvođenjima razvija do estetski neslućenih granica. Poznat po nadasve uspješnom radu i briljantnim svirkama sa dragačevskim trubačima /čiji su orkestri u 99% ljudskog i sviračkog potencijala romske nacionalnosti/. Poznat po radu u realizaciji brojnih albuma najpopularnijih estradnih umjetnika u nas i šire. Poznat po tome što kao od šale, školi u koju je išao kao dječak u Sarajevu, kupio i darovao klavir. Po tome što se druži sa muzičarima Romima koje iznimno cijeni kao ljude i svirače. Romi mu uzvraćaju uvažavanjem kud god da krene. Dočekuju ga kao svoga ceribašu ili pengu/kralja.

Brega ne zaboravlja Sarajevo i Sarajlije, Bosnu i Hercegovinu kakve više nema. Poznat kao čovjek koji je mnoge poslove u muzici obavio na oduševljenje cijeloga svijeta upravo zahvaljujući svome raskošnom muzičkom talentu i svojoj bliskosti i sa Romima i njihovom muzikom. Po operi koju je komponirao na tekst/libreto Prosper Merimea. Poznat po svojoj Fondaciji Zakladi na Gorici u Sarajevu koja će prije svega biti potpora za muzičko obrazovanje Roma.

Bregović doista ima taj blistavi i humanistički, tipično bh refleks otvorenog, darovitog čovjeka u značenju djelatnog, iskrenog i stvarnog. Prirodnog uvažavanja drugog i drugačijeg. Dobroga s razlikovanjem boljeg. Sada /ali i inače/ pojavljuje se u Sarajevu kao dobri duh gdje osim humanitarnog rada /u ovom primjeru usmjerenog na muzičko obrazovanje romske populacije preko Zaklade koju formira/. Mimohodom radi na promoviranju koncerta Saso mange planiranog za 19. prosinca 2013. godine u Zetri, kada će mu se priključiti najznačajniji estradni umjetnici sa prostora ex-YU.

Mogli bismo to poređati u njegovu čast i u tekstu: Bregović, Goran, Brega, Gorica, na kojoj je rođen kao i Emir Kusturica, a koja je u osnovi romsko naselje. Ali, na Gorici je imao poveliku kuću i živio i drug Đuro Pucar Stari. Doduše, bio je kovač što je i Romima blisko zanimanje, makar je bio komunist u Drugom svjetskom ratu i politici SR BiH. Taj uvjet, barem na površini ondašnjeg društvenog života svakako je bio važniji od nacionalne pripadnosti danas. Možemo zaključiti, kako se kao društvo, s prolaskom vremena krećemo unatrag ka svome početku kao kraju.

Bregović pokazuje istu energiju u prijateljevanju sa Romima i profesionalnom radu na poslu muzičara zajedno sa njima. Lijepo vidimo kako funkcionira bez praznog hoda. Prati ga televizija Pink BiH, kao što inače prati i afirmira vrijedne ljude rukovođena njihovim kvalitetom ali i profesionalnom logikom u svome radu. Bukvalno tako, rekao bi sada pokojni pjesnik Duško Trifunović. Ni u čemu nema slučaja, makar osobno i ne razumijemo o čemu je riječ. Možda smo samo trebali malo promisliti. Dakako: ako imamo čime.

Uz Bregovića korača Batko iz otvorene mreže Udri muški televizije PINK BiH. Romi su na Gorici duž ulice ispred kuća s muzičkim instrumentima. Gitare, harmonike, vokali. Osmijesi. Bregović se priključuje svirci na uličnom koncertu. Novogodišnji karneval na Gorici. Kostimirane Romkinje igraju pripremljenu koreografiju Bregi u čast. Jedna romkinja svira na harfi. Druga izvodi baletnu numeru iz Labuđeg jezera u svojoj kući. U kući su Roma koji ima trinaestoro djece i suprugu u bolnici radi operativnog zahvata. Djeca su čista i lijepo obučena. Uljudna.

Brega i Batko u najboljoj tradiciji svirke u kafani daruju muzičare na ulici. Ubacuju novčanice u gitare. Daruju djecu. Jedan Rom daruje Bregi bocun crnoga vina. Svi su bliski, prirodni i kao u transu od dobrote koja ih je obuzela. Nema politike i nema populizma u ovoj priči, pa tako nema ni krivih i žvaljavih stvari. Dobro gdje god dođu. Dobro iza njih kad odu. Bez suvišnih riječi, izlišnih izmišljotina i politikantskih manipulacija.

* * *

         Hoće li Država Bosna i Hercegovina moći ikad, u toku jednog dana učiniti toliko dobra makar i za jedan, za svoj konstitutivni narod, a da mu ne zavlači do lakta ruku u džep i ne pripovjeda bljezgarije o njegovoj ugroženosti i krivnji drugih naroda za njegove teškoće? Bez daljnjeg, pouzdano, neće.

* * *

Prosinca, anno Domini 2013.                                 ak

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s