atif_kujundzic_200

Atif Kujundžić, književnik

* * *

PRETHODNICA

/HOMMAGE ZA SEDAM SEKRETARA SKOJa/

 

* * *

PRETHODNICA

noć je mora crna smola

na uzglavlju historije

slijepim bilom općeg bola

umoreno vrijeme bije

san je jutro crven mak

usred polja i pšenice

istina što nemilice

diže glavu daje znak

glad osvaja sveti put

do vlastite želje sna

ponesena sama sobom

budila se zadnji put

dizala se sa dvog dna

i otkrila nikad robom

* * *

POVOD I.

Sudbonosne riječi zdanja od plaveti

ulaze u oči tragovima sjaja

na hrbatu dana mračni zaokreti

stasaju snage u krilu beskraja

gorovitom stazom historijskog hoda

danas u vazduhu i u hljebu sutra

mlada trava blista od rose i jutra

a čelo raste u ime sloboda

bez misli o svojoj mladosti i nadi

srce od svijesti o jedinom danu

u surovom bljesku istine što strada

redove su stisli na ivici gladi

noseći svjetlosti da u tmini granu

europom šapat bruj i rumen pada

* * *

POVOD II.

 

Europom šapat bruj i rumen pada

spram zla je razum rodio heroje

u crnoj sjeni što se snu prikrada

stao je čovjek sa svojim na svoje

kamena snaga još i dalje kroči

Sasaju dahom i pruženom rukom

mladost svoga tijela učinili lukom

ispod kojeg svjetlost slobodu toči

pada perje riječi ispred takvog cilja

odricanje sebe spram njihovog bola

trebalo je svojoj krvi odoljeti

sad njihove oči iz djece i bilja

odaju tajni razlog neprebola

dan se tami zadnjim svjetlom sveti

* * *

POVOD III.

Dan se tami zadnjim svjetlom svet

pipcima pjesme ouni kapilare

krenuli su ljudi u nedohod sveti

pobijediti sebe i crne utvare

u krv ušle gole riječi kazamata

svijetli prijezir smrti domovinom gazi

jedina ljubav na poznatoj stazi

tri brade u glavi i u srcu vrata

oktobarske trube najavile zoru

za crnu avet proglasili muku

luča otobra je u rukama rada

bljesnula u nebu kao u prozoru

na nožu i oku krvnikovih ruku

a samo do jutra pušta noć da vlada

* * *

ZLATKO ŠNAJDER

1903. – 1931.

A samo do jutra pušta noć da vlada

nejaka je sanja koju svjetlost ruši

na pragu zbilje od nade ograda

crvena želja u sveopćoj duši

Sjaj može u oku sačuvati tugu

prijeđenoga puta snom viđenog cilja

i prijezir sitosti i glad izobilja

i bljesak prkosa ljubav prema drugu

put kojim ptice odlijeću gnijezdu

i noć koja treba da osnaži snove

još prelaziš kao kamen voda čista

u mome si oku pretvoren u zvijezdu

dok je jutro spušta u rosne dolove

mir ne zazirući u proljeću blista

_______________________________

* Živio 28 godina i pet mjeseci. Ima /7/ godina revolucionarnog rada. Počeo kao gimnazijalac. U 21. godini politički sekretar SKOJa i predstavnik komunističke omladine u CK KPJ. Pet godina proveo u robijašnicama vojnomonarhističke Jugoslavije. Prkosno izdržao policijska mučenja u tamnicama. Od teških posljedica mučenja – umro sa žarom borbe u očima, augusta 1931. godine. Posljednje riječi na samrtničkoj postelji: Da imam još šest života, sve bih ih dao za Partiju, za komunizam…

_________________________________________________________

* * *

JANKO MIŠIĆ

1900. – 1929.

Mir ne zazirući u proljeću blista

razorno sloboda krvna zrnca buni

to je isti zanos i istina ista

što cvjetove bilja i plodove kruni

sjećanje je prozir za modru daljinu

drugove u stroju i tvorničkom dimu

dok srastahu riječi u crvenu rimu

vizijom se mogu okovi da skinu

strah je memla koja samu sebe širi

vlastitome umu kužni prostor sivi

izvan sebe sama nikoga da spriječi

smrad od kog će crći gospoda i žbiri

jer dolazi snaga kojom zemlja živi

sazrijevaju nade u sveopće riječi

________________________________

* Martin i Dora Mišić desetoro su rodili: Matiju, Josipa, Magdu, Marka, Janka, Miju, Valenta, stjepana, Martina i Anastaziju. Janko je dobro učio. Završio trgovačku školu. Upisao Eksportnu ekonomiju. Strastveno govorio drugovima o borbi za prava radničke klase. Završio KUNMZ u Moskvi, živio život teški. Poginuo junački u Samoboru sa Mijom Oreškim.

_______________________________________________

* * *

MIJO OREŠKI JAGIĆ

1905. – 1929.

Sazrijevaju nade u sveopće riječi

u očima djece presvisle od gladi

dok zeleno polje pustu nadu liječi

ogrezli u vatri mru pašnjaci mladi

pali iz zapučka vehnu karanfili

na svijetlom pločniku u sumraku slika

otvorena strana mladog boljševika

kapci i zidine vidik nisu skrili

u vremenu žive svi koji se nađu

oči od mraka rukoveti zvijezda

misao beznađa i pogled marksista

ali dok su snagu umarali glađu

okivali ruke i srca najezda

ehom od tišine istina već blista

_______________________________

* Posljednje dijete Mije i Ane, brz djrtinjstva i školovanja, počeo zarađivati za život sa /16/ godina kao zidarski pomoćnik. Pohađa večernju šegrtsku školu. Volio i dobro igrao nogomet. Svirao na harmonici. Sa Jankom mišićem pokrenuo izlaženje Mladog boljševika. Volio se i oženi sa radnicom Agatom Sambolek koja je 04. travnja, 1927.godine rodila sina kojemu su prema Vladimiru Iljiču Lenjinu dali ime Vladimir. Junački poginuo u  Samoboru zajedno sa Jankom Mišićem.

______________________________________________________________

 

* * *

PAJA MARGANOVIĆ

1904. – 1929.

Ehom od tišine istina već blista

ranim jutrom oko gradi snene slike

u obzorju raste profil komunista

prepoznalo vrijeme svoje predvodnike

nesbično snaga hrupila u vene

crven mir istine ne silazi s lica

u čovjeku trepet u mislima ptica

da pobijedi sebe da s ljudim krene

u pročelju smisla nabujale gladi

uspravna misao nadvisila zoru

samo pravdom se takva rana liječi

i istina da ste umirali mladi

ulazeći živi u buduću zoru

krv ne može niko u bilu da spriječi

__________________________________

* U jesen 1929 . ostao bez oca. Sa /12/ godina u Vršcu kod majstora Jožefa Vaca izučava obućarski zanat. Uključuje se u akcije radnika. Prolazi surovu školu demonstracija i uličnih sukoba sa policijom. Odlazi na  Sverdlovski Univerzitet u Moskvu 1924. godine. Izmijenjen, obrazovan i omiljen vraća se u proljeće 1928. s beskrajnom vjerom u snagu radničke klase. Izdržao zvjerska mučenja, a policiji nije dao odgovor ni na jedno pitanje. 31. srpnja, 1929. godine, sa trećeg kata policijskog zatvora u Zagrebu, u Petrinjskoj ulici, bacili su izmrcvarenog Paju Marganovića i izdali saopćenje o samoubojstvu.

_____________________________________________________________

* * *

JOSIP KOLUMBO

1905. – 1930.

Krv ne može niko u bilu da spriječi

palo tužno nebo na nedogled svijesti

razum se u modrom bolu vjekovječi

razastrtom sjenkom snene pripovijesti

Iznad grada Nebo od gradine strijepi

od prastare kule be ijednog oka

a iskonskim bolom vječitoga toka

pridolazi snaga da istinu krijepi

ulice i korak za oko pjesnika

djevojačke nade u žbunju od ruža

i skriveni pogled sa istinom nagom

sa sahrane idu stotine radnika

nadina se ruka na oproštaj pruža

rane obasjane i bolom i tragom

_______________________________

* Rođen u Kutjevu ispod Papuka u blizini Slavonske požege. Otac mu poginuo u Galiciji, 1915. godine.  Slomljena teškim radom, majka mu je umrla 1920. godine. Uz pomoć tetka, Ilije Magdića, 1918. – 1922., kod majstora Ilije Plevića u Zagrebu završava bravarski zanat. Uključuje se u SKOJ i radničke akcije. Mnogo čita. Po zadatku odlazi u Niš i dokazuje se kao istaknuti organizator praktičnih akcija radnika. Da ne bi pao u ruke policijskim agentima, izvršio samoubojstvo.

__________________________________________________________

 

* * *

PERA POPOVIĆ AGA

1905. – 1930.

Rane obasjane i bolom i tragom

savršenim umom uspravnoga  uma

blistaju riječi u pogledu dragom

crvena zastava na čelu razuma

u pročelju svijesti odskočila zvijezda

na zasjede straha popadalo inje

pucaju okovi sive čamotinje

istekao pijesak krenula najezda

za oslobođenje za narod za rad

pošteno bez straha jednako do kraja

goljk prekri svjetlost razmičući granje

u podnevu bolom proključao grad

pa produži putom i njime istraja

eh i uzdahom bez klonule sanje

________________________________

* Sin Rade i Pavlije. U devetoj godini ostao bez oba roditelja. Od 1915. potuco se po sirotinjskim domovima u Srbiji. Završio osnovnu školu. Temperamentan, borben, neustrašiv. Izuzetnog poštenja. Sudjelovao u demonstracijama 1923. i 1924. godine. Pohađa brojne partijske kurseve.  Godine 1924. odlazi na KUNMZ u Moskvu. Vraća se 1928. godine preporođen obrazovanjem. Radi u Ljubljani i postaje duša slovenačke skojevske organizacije. Radi na izdavanju partijske štampe. Francika Klinc postaje mu supruga i suborac. Rađa im kćerku Lidiju. Već ranjen, da ne bi pao u ruke policijskim agentima izvršava samoubojstvo.

_______________________________________________________

 

* * *

JOSIP DEBELJAK

1902. – 1931.

Eh i uzdahom bez klonule sanje

osipa se vrijeme mirom iz visina

padaju po redu noći u razdanje

tama sa svijesti i svetost sa krina

izrastaju ruke u nosače neba

u sna što ruši u volju što diže

ti si rekao u dan koji stiže

čuvajmo nadu i vjera nam treba

vječnost obasjava korake i lica

mramorje mirogoj i vrijeme se kruni

i jesenje lišće dok na vodi pluta

uzdasi i topot nose sa ulica

istinu da sila novu snagu buni

trnovitom slikom prijeđenoga puta

__________________________________

* Pekarski radnik – Josip Debeljak, prošao je tešku školu demonstracija i uličnih borbi sa policijom. Protjerivan iz Zagreba, ali se vraćao. Partija ga sklanjala od policije i agenata. Radio u ilegalnoj štampariji Trešnjevka i na prikupljanju Crvene pomoći. Učesnik Osme konferencije zagrebačke partijske organizacije. U sukobu sa policijom herojski poginuo kličući slobodi, radničkim pravima i komunizmu. Sina rođenog u Moskvi nikad nije vidio.

______________________________________________________________

* * *

* SEDAM SEKRETARA SKOJa

ZLATKO ŠNAJDER, JANKO MIŠIĆ,MIJO OREŠKI JAGIĆ, PAJA MARGANOVIĆ, JOSIP KOLUMBO, PERA POPOVIĆ AGA, JOSIP DEBELJAK,

živjeli su za komunističku ideju ljudske jednakosti i socijalne pravde. Ubijeni su uvrijeme belog policijskog terora – vrijeme šestojanuarske diktature, tj suspeniranog ustava Kraljevine SHS. Nijedan nije živio duže od trideset godina.

________________________________________________________________

 

* * *

PRIZOR I.

Osma konferencija Zagrebačke

partijske organizacije KPJ

1928.

Trnovitom slikom prijeđenoga puta

ruševine dana napukline sile

sviću u razumu a istina kruta

od krvavog čela do razvratne svile

zaplelo se sunce u rešetke uma

u maticu splavar zario kormilo

zauvijek je prošlo ono što se snilo

u bolesnoj želji jezgre narazuma

hod je u zanosu osvojio dan

zastava je nebo učinila snom

pala laž pred smislom i njegovom snagom

u poljima opet procvjetao lan

sve kako već jeste jedini je dom

avetinjska stvarnost u razumu blagom

* * *

PRIZOR II.

Četvrti kongres KPJ,

1928.

Avetinjska stvarnost u razumu blagom

svijet kojem je ljubav klonula na prag

preko sebe mrtvog primaći se dragom

ostaviti nemoćk'o ugažen trag

iz ruke u ruku iz dana u noć

zastava je zavjet onom ko će stići

dok se razum krije neće moći prići

ispred historije u svitanje poć

zadnja sumnja pada u raspuknut dan

gorostasno stablo proraslo je svijet

uhvaćeno nebo u lišće i granje

u svijesti i sluhu klija korak znan

nezadrživ raste moan zaokret

ruže su iste k'o svjetlosti danje

* * *

PRIZOR III.

Četvrta zemaljska konferencija

Komunističke Partije Jugoslavije,

1934.

Ruže su iste ko svjetlosti danje

cvjetaju u krvi u dolasku zore

otapaju talog od tame i zdanjem

suncem u oknima u bakljama gore

potop od svjetlosti stvara novo lice

odrazi su sjenke koraci i krici

napušten i prazan ispod krila ptice

mogućnost da tijelo zaboravi sebe

da umom kroz vatru i zidove krene

u snove na polja od maslačka žuta

s vjerom da istina nikada ne zebe

da cvijet iz zapučka nikad ne uvehne

ako se spremno u sebe zaluta

* * *

SVIJEST O SNAZI

Dolazak Josipa Broza Tita na čelo

Komunističke Partije Jugoslavije,

1937.

Ako se spremno u sebe zaluta

u ljubav svoju u buduću zoru

prasak pucnja i zvižduke knuta

raspuklo srce i majčinu moru

ako se ruke stegnu prepletene

u jednu misao istinom sazdanu

u jednu namjeru narodu odanu

jednu želju da se naprijed krene

svjetionik ćela pomrčinu zlati

prah zvjezdani pada na put i u san

to se u ljubav slivaju soneti

niko i ne želi više da se vrati

historiji sviće u jedini dan

sudbonosne riječi zdanja od plaveti

* * *

MAGISTRALE

Sudbonosne riječi zdanja od plaveti

Evropom šapat bruj i rumen pada

Dana što se tami zadnjim svjetlom sveti

A samo do jutra pušta noć da vlada

Mir ne zazirući u pročkeću blista

Sazrijevaju nade u sveopšte riječi

Ehom od tišine istina već lista

Krv ne može niko u bilu da spriječi

Rane obasjane i bolom i tragom

Eh i uzdahom bez klonule sanje

Trnovitom slikom prijeđenoga puta

Avetinjska stvarnost u razumu blagom

Ruže su iste ko svjetlosti danje

Ako se spremno u sebe zaluta

* * *

DRUGOVANJE

sve sa mnom od prije živi sada

u razvrstanom umu sijeva bol

peli se s vjerom od straha od pada

s vrha planine u kal u dol

rođena želja odredila put

stasalo predosjećanje pogleda

dubinom prostora i nedogleda

smjeran korak smrću odgurnut

prešutim pjesmu smislim smaknuće

za svoj mrtvi terest i putovanje

za kraj koji čeka kojem hrlim

potom uskrsnem sa novim svanućem

i počinjem isto drugovanje

kao ljubav svoju vašu sjenu grlim

___________________________________

* KUNMZ – Komunistički Univerzitet Nacionalnih Manjina Zapada, koji je djelovao u Moskvi.

_______________________________________________

* * * * * * * * * * * * * * * *

_______________________________________________

II.

 

DAN

DRŽAVNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE

______________________________________________

 

 * * * * * * * * * * * * * * * *

* * *

MEHMEDALIJA MAK DIZDAR

ZAPIS O ZEMLJI

* * *

Pars fuit Illirici, quam nunc vocat incola Bosnum

Dura, sed argenti munere dives humus,

Non ilic virides spacioso margine campi,

Nec sata qui multo foenere reddat ager.

  Sed rigidi montes, sed saxa minantia coleo,

Castella et summis imposita alta jugis.

Iani Pannoni Quinaque: Elegarium Liber /El. VI/

* * *

BOSNA

Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:

A kto je ta šta je ta da prostiš

Gdje li je ta

Odakle je

Kuda je

Ta

Bosna

Rekti

A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:

Bosna da prostiš jedna zemlja imade

I posna i bosa da prostiš

I hladna i gladna

I k tomu još

Da prostiš

Prkosna

Od

Sna

* * *

BOSNA, IZMEĐU HRIŠĆANSKOG I KRŠĆANSKOG SVIJETA, IZMEĐU OSMANSKE IMPERIJE I AUSTROUGARSKE CAREVINE, OPUSTOŠENA PLJAČKOM I ZLOČINIMA

OPSTALA U BOSANSKOM ČOVJEKU

i

DANAS

TREPERI KAO LIST NA VJETRU.

* * *

DRUGI SVJETSKI RAT

KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA

STARA JUGOSLAVIJA

PRISTUPA TROJNOM PAKTU SILA OSOVINE
RIM – BERLIN – TOKIO

OŽUJKA, 1941.

 

* * *

USPRKOS ČLANSTVU U TROJNOM PAKTU

ADOLF HITLER

I

NJEMAČKA

BOMBARDIRAJU BEOGRAD BEZ NAJAVE RATA

06. TRAVNJA, 1941.

* * *

KRALJ PETAR KARAĐORĐEVIĆ I VLADA SA DRŽAVNOM BLAGAJNOM BJEŽE IZ ZEMLJE U KAIRO, A POTOM U ENGLESKU GDJE DOBIJAJU AZIL.

* * *

STVARANJE

NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE SA POGLAVNIKOM

ANTOM PAVELIĆEM U PROČELJU

10. 04. 1941.

GODINE

u

ratu koji je uslijedio

visoko zaslužna za formiranje koncentracionog logora

JASENOVAC

i

fašističke zločine u istom.

* * *

PODJELA STARE JUGOSLAVIJE

IZMEĐU FAŠISTIČKE ITALIJE SA BENITOM MUSOLINIJEM

/Istra, Dalmacija, južni dijelovi Bosne i Hercegovine, Crna Gora/

i

FAŠISTIČKE NJEMAČKE – TREĆEG REICHA

sa

fašistom ,

ADOLFOM HITLEROM

u

PROČELJU

/Slovenija, sjeverni dijelovi Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Srbija, Makedonija, magistralni putni i željeznički pravac za Grčku/

* * *

MAĐARSKA

i

HORTY

/Sjeverni dio Vojvodine/

* * *

BUGARSKA

i

BUGARSKI FAŠISTI

/Istočni dio Srbije/

* * *

Svestrana je italijanska podrška četnicima popa Momčila Đujića u Dalmatinskoj Zagori i na Dinari, te četnicima Pavla Đurišića i Baje Stanišića u Crnoj Gori.

* * *

Svekolika je njemačka podrška Milanu Nediću i engleska đeneralu Dragoljubu Mihailoviću kao kvislinškim elementima srpske Vlade koji će

u

ratu koji je uslijedio biti protiv

PARTIZANA,

a zaslužni za formiranje i punjenje zatvora i logora

BANJICA i STARO SAJMIŠTE u BEOGRADU.

BEOGRAD

prvi je u Europi štampao bedž

OČISTILI SMO BEOGRAD OD JEVREJA!

* * *

VOJSKE

u

STAROJ JUGOSLAVIJI

* * *

BELA GARDA U SLOVENIJI

DOMOBRANSTVO i USTAŠTVO NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

KRALJEVA VOJSKA U OTADŽBINI POD KOMANDOM

ĐENERALA DRAGOLJUBA DRAŽE MIHAILOVIĆA ČIČE

U

SRBIJI

ROĐENA IZ RAVNOGORSKOG ČETNIČKOG POKRETA

ČETNICI U CRNOJ GORI I DALMATINSKOJ ZAGORI

POD RAZNIM KOMANDANTIMA

ali generalno

POD KOMANDOM DRAGOLJUBA DRAŽE MIHAILOVIĆA

 ČETNICI U ISTOČNOJ BOSNI

ČETNICI NA OZRENU I TREBAVI

DINARSKI I ČETNICI U DALMATINSKOJ ZAGORI

POD KOMANDOM POPA MOMČILA ĐUJIĆA

USTAŠE U BOSNI i HERCEGOVINI

MUSLIMANSKE VOJNE FORMACIJE

 OD MUSLIMANSKE MILICIJE DO DMDO PUKOVNIJE MUHAMEDAGE HADŽIJAHIĆA, ZELENOG KADRA i UČEŠĆA MUSLIMANA U SS HANDŽAR NJEMAČKOJ DIVIZIJI

/Mahom su se priklanjali svima koji su protiv partizana./

PARTIZANSKA GERILA SA KPJ i JOSIPOM BROZOM TITOM

NA

ČELU

Etc.

 

* * *

RATOVI

Ratovi su gadni, ma gdje da su, a pouzdano, najgori što mogu biti – u Bosni i Hercegovini, tj. u multietničkim sredinama u kojima svi ratuju protiv svih.

Prvo dođe fašizam kao ideologija segregacije i podjela, zla i ništavila, a onda i organiziranje vlastititih podjela kako bi se zlu što bolje služilo.

Nužno,

to se pretvara u katastrofu, progon i uništavanje živih ljudi na osnovu klasnih, rasnih, vjerskih, nacionalnih, ideoloških kriterija, a tako i ideje ljudskosti/humanosti do krajnjih granica, posebno u koncentracionim logorima, zatvorima i masovnim odmazdama.

Egzekucije su pojedinačne, grupne, masovne, krajnje nehumane i neljudske, najsurovije i najnehumanije odmazde koje između drugih pamti svijet.

Sve drugo je otimačina i pljačka, uništavanje i prisvajanje teritorija i dobara.

* * *

AVANGARDA RADNIČKE KLASE

KOMUNISTIČKA PARTIJA JUGOSLAVIJE

sa oko 5.000 članova i

JOSIPOM BROZOM NA ČELU

i

SKOJEVCIMA U PRVIM REDOVIMA

povela je narode Jugoslavije u oružanu antifašističku borbu,

ali istodobno i u socijalističku revoluciju.

* * *

KRVAV,

TEŽAK I PET GODINA DUGAČAK PUT.

BORBA PROTIV UNUTARNJEG I VANJSKOG NEPRIJATELJA.

IZ BITKE U BITKU, IZ OBRUČA U OBRUČ DO POBJEDE.

PROZOR NE SMIJE PASTI!

RANJENIKE NE SMIJEMO OSTAVITI!

BITKU VODIMO ZA RANJENIKE!

 

* * *

MAKLJEN, PROZOR, ŠĆIT, JABLANICA

 

Kada je rekao Most da leti,

Modra se pod njim čudila rijeka!

Ko je taj ratnik što se sjeti,

Da mrtvim Mostom spasi čovjeka?

/Mišo Marić/

* * *

ULOG, GLAVATIČEVO, KALINOVIK.

PREKO ZELENGORE U FOČU,

ČAJNIČE RUDO.

* * *

OSNOV NOVOG ZAKONODAVSTVA

FOČANSKI PROPISI – MOŠA PIJADE

i

DALJE SUTJESKA, SVAKO ZNADE

ZA PERUĆICU i MILIN KLADE

LJUBIN GROB, GLAD, TIFUS, JADI.

ŽRTVE I POBJEDE UVIJEK VEĆE.

STARI DOBRO ZNA KAKO RADI.

GRMEČ i KOZARA

s

PUNO SREĆE

BIHAĆ. MRKONJIĆ GRAD. JAJCE.

1943.

* * *

ZASJEDA

ZAVNOBiH

u

MRKONJIĆ GRADU

25. – 27. 11. 1943.

 

* * *

PRVO ZASJEDANJE

ZEMALJSKOG ANTIFAŠISTIČKOG VIJEĆA NARODNOG OSLOBOĐENJA BOSNE I HERCEGOVINE

 

* * *

Usred buktećeg Drugog svjetskog rata

25. – 27. 11. 1943.

DRŽAVA U KOJOJ JESMO

BOSNA I HERCEGOVINA I NJEZINI NARODI

ALI

I

DRUGE REPUBLIKE

BUDUĆE

FEDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE

* * *  

ZEMALJSKO ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE

NARODNOG OSLOBOĐENJA BOSNE I HERCEGOVINE.

ZEMLJA NJEZINIH NARODA I SRCE

FNRJ.

KAKO OVDJE, DILJEM JUGOSLAVIJE TREBA ŽIVJETI.

ZA SVE ŠTO NIJE DOBRO,

MOŽEMO SEBE OKRIVITI.

* * *

IDITE SVI

NA PUT, NA MORE

IDITE SVI U AVANTURU

MOJ BRAT RADI DANAS

GRADI ZA VAS

NOVU SERIJU

NOVU TURU.

/Duško Trifunović: Moj brat/

* * *

A VIŠESTRANAČJE, POSLIJE SVEGA I POSLIJE NJEGA,

POKAZA RUŽNO i NESUVISLO LICE.

NISU SLOBODNE VIŠE NI PTICE.

DODUŠE,

PTICE,

NE

DONOSE SLOBODU,

VEĆ

OPĆENITO

ČASNA LJUBAV PREMA
LJUDSKOM RODU.

* * *

Nedžad Ibrišimović

BOSNA

Bosna, to je jedna dobra zemlja

kad plače klobučaju kiseljaci

sagni sec i pij, niko se ne ljuti

U Bosni ima jedna tišina

u toj tišini jedna njiva

u toj njivi obeharalo stablo

Bosna zimi po svu noć srebrom zvoni

Bosna ima Bosanca

Kad Bosanac liježe na počinak

on polahko spušta glavu na zemlju

da zemlju ne povrijedi

Bosna ima majku

Majka se popne na brdo iznad pruge

pa mahne mašinovođi

Majka mahne mašinovođi

a lokomotiva krisne

Bosna ima kuću

u kući živi starica

njen osmijeh je ajet o džennetu

Izuj obuću kad prelaziš

Koranu, Glinu,

Savu i Drinu,

operi noge u rijekama

Bosna je ćilimom zastrta.

________________________________________________________________

* Korišteni stihovi Atifa Kujundžića, Miše Marića, Mehmedalije Maka Dizdara, ar, akademika Nedžada Ibrišimovića, ar i pok. Duška Trifunovića.

Tekst u cijelosti: ak

____________________________________________________________________

* * *

Travnja, anno Domini, 2013.                             ak

* * *

Logo

Atif Kujundžić, književnik. 75 300 Lukavac. Ulica Patriotske lige, broj: 4/1.

Telefon: +387 61 734 977, +387 35 570 180.

E-mail: kujundzic@gmail.com

_________  BOSNA i HERCEGOVINA   _________

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s